Turističke zajednice kakve je prije dva desetljeća osmislio i ustrojio dugogodišnji direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, uskoro će doživjeti temeljit redizajn. Prekrajanje će biti sveobuhvatno, pripremaju se izmjene čak tri zakona: o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarinama turističkih zajednica. Pravac promjena je poznat, no u Ministarstvu turizma do 22. ovog mjeseca primaju i primjedbe, sugestije svih zainteresiranih za budući ustroj TZ-a. Vrijeme je za promjene, a ključna riječ svih novina je destinacijski menadžment, pri čemu ponajprije želimo ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini, najavljuje ministar turizma Darko Lorencin, koji kaže i da je sustav turističkih zajednica protekle 23 godine dao golem doprinos razvoju našeg turizma.
Turističke zajednice kakve je prije dva desetljeća osmislio i ustrojio dugogodišnji direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, uskoro će doživjeti temeljit redizajn. Prekrajanje će biti sveobuhvatno, pripremaju se izmjene čak tri zakona: o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarinama turističkih zajednica.
Ključ je destinacija
Pravac promjena je poznat, no u Ministarstvu turizma do 22. ovog mjeseca primaju i primjedbe, sugestije svih zainteresiranih za budući ustroj TZ-a.
– Vrijeme je za promjene, a ključna riječ svih novina je destinacijski menadžment, pri čemu ponajprije želimo ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini – najavljuje ministar turizma Darko Lorencin, koji kaže i da je sustav turističkih zajednica protekle 23 godine dao golem doprinos razvoju našeg turizma.
Zamišljeno je da većina od tristotinjak postojećih turističkih zajednica preraste u destinacijske menadžment-organizacije (DMO). No, otoci, recimo, više neće moći imati po dvije-tri turističke zajednice nego, umjesto toga, jednu destinacijsku menadžment-organizaciju. U destinacijsku menadžment-organizaciju prerast će i županijske turističke zajednice na kontinentu, a plan je oformiti deset novih, regionalnih DMO-a.
e nove, regionalne menadžment-organizacije dobili bi Zagreb, Središnja Hrvatska, Slavonija, Istra, Kvarner, Lika – Karlovac, Dalmacija – Zadar, Dalmacija – Šibenik, Dalmacija – Split i Dubrovnik. Male turističke zajednice, s prihodima nedostatnim za samostalno funkcioniranje, gase se, a zaposlenici će nastaviti raditi turističke poslove niže razine u turističkim društvima ili informativnim centrima.
Razvoj novih proizvoda
Posao Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice pak suzio bi se ponajprije na marketing i strateško planiranje te promidžbu i brigu o brandu. Na razini će se regija, kako je zamišljeno, također strateški planirati, baviti marketingom, provoditi istraživanja... a moguće je i udruživanje DMO-a koji bi onda zajednički tiskali promidžbene materijale, nastupali na sajmovima i sl.
Destinacijske menadžment-organizacije trebale bi snažnije povezati predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora na lokalnoj razini. Toj razini sustava u zadatak bi palo i razvijanje novih turističkih proizvoda, kako bi domaći turizam postao atraktivniji i sadržajniji. I to naročito izvan sezone. S najviše novca, s izuzetkom Glavnog ureda, raspolagat će regionalne menadžment-organizacije.